Kada pomislim na crnu sortu vinove loze koja obilježava kontinentalnu Hrvatsku, a nije autohtona nego alohtona, prvo mi na pamet pada Frankovka.
Kolijevka ove sorte je Austrija, gdje je poznata kao Blaufränkisch i zasađena na približno 3.000 hektara, ponajviše u regiji Burgenland. Genetskim istraživanjem utvrđeno je da je Frankovka potomak Biele Beline Velike i Crnog Silvanca, a njezino ime povezuje se s Franačkom državom iz 5. stoljeća.
Poznata je i pod brojnim sinonimima:
U Hrvatskoj je prvo zaštićena kao vrhunsko vino Iločka Frankovka. Tijekom Domovinskog rata, proizvodnja je prestala zbog privremene okupacije tog kraja, no nakon mirne reintegracije i povratka prognanika, obnovljena je i kvaliteta vina je znatno unaprijeđena. Danas na tržištu postoji bogat izbor Frankovki, najviše iz Slavonije (vinogorja Orahovačko-Slatinsko, Feričanci, Đakovo), Moslavine (Voloder–Ivanić Grad) i Plešivice.
Frankovka i izazovi tržišta
Sada, kada sam iznio neke opće poznate činjenice o Frankovki, želim istaknuti i njezinu poziciju na tržištu, kako hrvatskom, tako i inozemnom.
Austrijanci su, primjerice, izvrsno pozicionirali svoj Grüner Veltliner, ali se i dalje muče s plasmanom Blaufränkischa. Nažalost, isti problem imaju i naši vinari s pozicioniranjem ove zahvalne sorte koja daje izvrsne rezultate u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Posebno bih istaknuo vinogorje Feričanci, koje je najviše odmaknulo s ovom sortom. Na čelu s vinarijom Feravino, hrabro su preuzeli zadatak da Frankovku, koja se u 12. stoljeću smatrala plemenitom i mjerilom kvalitete i prestiža, ponovno postave na vinsku kartu — ako ne Europe, onda barem Hrvatske.
Zanimljivo je da upravo novi val vinskih entuzijasta sve više cijeni sorte koje odražavaju terroir i autentičnost, što Frankovci daje dodatnu tržišnu priliku.
Drvene bačve – saveznik ili protivnik?
Moram istaknuti nešto što često naglašavam i na radionicama: pravilno korištenje drvenih bačava ključno je za Frankovku.
Novo drvo naglašava sortnost i voćnost te zaokružuje vino, dok pretjerano korištenje već korištenih bačava ili predugo odležavanje može „zarobiti“ vino i ugušiti njegovu svježinu i prepoznatljiv karakter.
Moderan pristup crnim vinima, pa tako i Frankovki, teži voćnosti, eleganciji, strukturi i kompleksnosti, ali uz očuvanje pristupačnosti vina koja ne traže dugotrajno odležavanje. Tržište danas traži vina spremna za uživanje relativno brzo — a Frankovka sa svojom prirodnom kiselinom i voćnim karakterom idealno odgovara tim zahtjevima.
Stil Frankovke po zemljama
Zemlja | Lokalni naziv | Glavni stil vina | Tipično tlo | Napomena |
Austrija | Blaufränkisch | Elegancija, srednje tijelo, visoka kiselina, tamno bobičasto voće, začini | Vapnenačka i škriljasta tla Burgenlanda | Fokus na eleganciji i dugovječnosti |
Mađarska | Kékfrankos | Voćnost (višnja, šljiva), začini, ponekad više alkohola | Ilovača, glinena i vulkanska tla (Sopron, Eger, Szekszárd) | Često se kupažira u Bikavéru |
Njemačka | Lemberger | Svjež stil, višnje, začinsko bilje, umjereni tanini | Vapnenačka tla Württemberga | Popularan za pitka, mlađa vina |
Slovačka/Češka | Frankovka / Moravka | Lagana do srednje tijela, višnje, herbalne note | Ilovača i pjeskovita tla | Manje izražen drveni utjecaj |
Hrvatska | Frankovka | Srednje tijelo, tamno voće, začini, dobra kiselina | Les, ilovača, vapnenac (Slavonija, Plešivica, Moslavina) | Najbolje pozicije: Feričanci, Ilok |
Kako odležavanje oblikuje Frankovku
Način odležavanja | Utjecaj na stil vina | Prednosti | Nedostaci / Rizici |
Inox (nehrđajući čelik) | Svježe, voćno, naglašena kiselost, čisti sortni karakter | Idealno za mlada vina, čuva svježinu i voćnost | Može nedostajati kompleksnost i struktura |
Novo drvo (barrique 225L ili veće) | Dodaje tanine, začine, kompleksnost, zaokružuje vino | Podiže kompleksnost, eleganciju, podržava odležavanje | Ako je pretjerano, može prekriti sortni karakter i voće |
Već korištene bačve (2+ godine) | Blaži utjecaj drva, očuvana voćnost, lagana mikrooksidacija | Očuvanje svježine uz blagu slojevitost | Previše korištene bačve mogu dati “umoran” dojam vina |
Velike bačve (foudre, 1000+ L) | Minimalan utjecaj drva, blaga mikrooksidacija, više terroira | Balans između svježine i kompleksnosti | Ako vino nije dovoljno strukturirano, može djelovati “razvodnjeno” |
Frankovka, osobito s najboljih položaja i uz pažljivo vinificiranje, može pokazati iznenađujući potencijal odležavanja, razvijajući složene tercijarne arome uz zadržavanje živosti.
Po mom mišljenju, Frankovka nije samo sorta. Ona je ogledalo povijesti, terroira i truda vinara kontinentalne Hrvatske.
Smatram da potencijal ove sorte u Hrvatskoj još nije do kraja iskorišten i vjerujem da nas upravo Frankovka može pozicionirati kao ozbiljnog proizvođača crnih vina s kontinentalnog podneblja.
Unosom svoje e-adrese prihvaćate naše Uvjete pružanja usluge i Pravila o privatnosti.
David Hrkač © Sva prava pridržana.